Najave Predavanja
by Zdravko

Šibenske tvrđave

3. ožujka 2014.
Share

Društvo za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac Vas poziva na predavanje “Šibenske tvrđave” koje će održati mr. sc. Josip Ćuzela u srijedu 5. ožujka 2014. s početkom u 18:30 sati, u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u Šibeniku.

Mr. sc. Josip Ćuzela diplomirao je povijest i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru, te magistrirao na temi srednjevjekovna fortifikacijska arhitektura Šibenika. Bio je dugogodišnji pročelnik šibenskog Konzervatorskog odjela. Objavio je niz stručnih i znanstvenih radova na temu šibenske spomeničke baštine te knjigu Šibenski fortifikacijski sustav u izdanju Gradske knjižnice Juraja Šižgorića, Šibenik, 2005. godine.

Knjiga Josipa Ćuzele plod je autorova višegodišnjeg proučavanja šibenskog fortifikacijskog sustava, a ujedno i prvi opsežan rad o najmonumentalnijem spomeniku šibenskog graditeljskog naslijeđa.

Related Posts

Što je u siječnju 1554. vojni časnik Ivan Berislav govorio o šibenskoj utvrdi sv. Nikole pred mletačkim Vijećem desetorice?

25. veljače 2023.

Društvo Juraj Dalmatinac poziva vas da saznate “Što je u siječnju 1554. vojni časnik Ivan Berislav govorio o šibenskoj utvrdi sv. Nikole pred mletačkim Vijećem desetorice?”

Odgovor na ovo i brojna druga pitanja o tvrđavi koja Šibenik čuva s mora dat će prof. dr. sc. Kristijan Juran u Muzeju grada Šibenika u utorak, 28. veljače u 18.30 sati.

Nedavno su u Državnom arhivu u Veneciji (Archivio di Stato di Venezia) uočene dosad nepoznate vijesti o šibenskoj utvrdi sv. Nikole iz sredine 16. stoljeća. Sadržane su u iskazu kapetana Ivana Berislava koji je pred mletačkim Vijećem desetorice govorio o svojim tajnim susretima s nekolicinom habsburških vojnih časnika. Tko je bio Ivan Berislav i što je on „tajnoga“ znao o utvrdi sv. Nikole, to su pitanja koja određuju trasu ovome predavanju.

prof. dr. sc. Kristijan Juran je redoviti profesor na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru, gdje izvodi nastavu iz hrvatske povijesti ranoga novoga vijeka. Znanstveno istražuje ruralne zajednice (socijalni odnosi i strukture, demografski procesi, antroponimija), migracijska kretanja i zemljišne posjede (topografija, toponimija, poljoprivreda, vlasničko-pravni odnosi) na području istočnojadranskih komuna u kasnom srednjem i ranom novom vijeku, mletačko-osmanske odnose u 16. i 17. stoljeću te dalmatinsku glagoljašku baštinu, posebice njezinu šibensku sastavnicu.