Program predavanja u 2016.

Društvo za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac poziva Vas na predavanje “Tvrđava sv. Nikole, obnova i korištenje” 30. travnja 2018. (ponedjeljak) u 19.00 sati u atriju Muzeja Grada Šibenika. O tvrđavi sv. Nikole će nam govoriti Josip Ćuzela.

Tvrđava sv. Nikole nedavno je upisana u svjetsku baštinu te ćemo u ovom predavanju doznati o inicijativi, postupku i razlozima zbog kojih je proglašena svjetskom baštinom.  Nakon upisa na UNESCO-vu listu, tvrđava će sigurno dodatno dobiti na značenju te će se pojačati potreba za njenom obnovom i korištenjem.

U dosadašnjim pristupima obnovi predložene su dvije varijante korištenja tvrđave:
1. U tvrđavi bi se uveli novi sadržaji koji bi na arhitekturu i integritet  tvrđave imali znatnog utjecaja.
Uvođenje novih komercijalnih sadržaja poput kockarnica ekskluzivnog ugostiteljstva, muzeja ili drugih sličnih sadržaja izazvalo bi niz intervencija na izvornost objekta. Sadržaji tog tipa zahtijevaju jaku infrastrukturu: pristup, energetsku opskrbu (klimatizacija, rasvjeta i dr.), opskrbu vodom, izvođenje zahtjevne odvodnje, intervencije u unutrašnjost  na zidovima i parteru i dr.

2. U tvrđavi bi se interveniralo pretežno na građevinskoj sanaciji  te dovođenju minimalnih infrastrukturnih sadržaja uz maksimalno čuvanje izvornosti utvrde.

Ciljevi minimalne intervencije su:
a) Zaštita
b) Stvaranje identitetskog javnog prostora grada Šibenika
c) Korištenje tvrđave kao kulturnog dobra: posjećivanje tvrđave i događanja na tvrđavi (izložbe, koncerti, prezentacije i dr.)>

U pravcu obnove, djelomične rekonstrukcije i sanacije tvrđave u zatečenom stanju bez intervencija novim sadržajem dodatno potvrđuje činjenica da se u blizini objekta u uvali Minerska i na otočiću Školjiću mogu organizirati svi servisni sadržaji.  Time se otklanja potreba da se ti sadržaji smjeste u tvrđavi. Tvrđava iz tih razloga može biti prezentirana u svom što izvornijem stanju. Upravo zato autor preferira da novi sadržaji nisu potrebni u tvrđavi i da bi trebalo maksimalno sačuvati zatečenu arhitekturu sa što manje intervencija.

Josip Ćuzela diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru povijest i povijest umjetnosti.  Od 1977.godine do umirovljenja 2014.godine radio je u Zavodu za zaštitu spomenika,a kada je zavod preustrojem postao dio Ministarstva kulture u Konzervatorskom odjelu u Šibeniku.

Završio je postdiplomski studij Zaštite i revitalizacije graditeljskog nasljeđa u Splitu pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom postdiplomskog studija posebno ga je zainteresirala srednjovjekovna fortifikacijska arhitektura Šibenika, što je bila i tema  njegova magistarskog rada. Istraživanje i obradu fortifikacijske arhitekture nastavlja i nakon magisterija te, uz srednjovjekovno razdoblje, širi interes  na renesansne i barokne utvrde.

Neki su objekti, posebno tvrđava sv. Nikole,  bili predmetom interesa nekih znanstvenika i istraživača povijesti grada,  ali su radovi bili samo u zametku. Šibenske tvrđave Sv. Mihovil, Barone i Sv. Ivan bile su potpuno zapostavljene. Rezultate  istraživanja i obrade fortifikacijske arhitekture prezentirao je u knjizi  Šibenska fortifikacijska arhitektura koja je tiskana 2005. godine. Objava novih saznanja o tvrđavama ujedno je i početak sustavne obrade šibenskih tvrđava jer su se mnogi istraživači, ali i građani, zainteresirali za šibenske tvrđave.

Uz fortifikacijsku arhitekturu bavio  se i konzervatorskim osnovama za urbanističke planove, obnovu objekata graditeljske baštine i svim drugim poslovima koji su u nadležnosti konzervatora. Objavio je više znanstvenih radova u Prilozima povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Radovima instituta za povijest umjetnosti i u drugim izdanjima. Posebno je ponosan što je sudjelovao u pripremi dokumentacije za upis dvaju objekata na UNESCO-vu listu: Katedrala sv. Jakova i renesansna tvrđava sv. Nikole.

Društvo za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac poziva Vas na predavanje “Šibenčani u Mlecima kroz povijest” koje će se održati u četvrtak 25.4.2019. godine u Muzeju grada Šibenika (prostor u atriju) s početkom u 19:00 sati. O Šibenčanima u Mlecima govoriti će znanstvena savjetnica i doktorica povijesti i znanosti Lovorka Čoralić.

Središnja tema predavanja usmjerena je na raščlambu udjela vojnika iz Šibenika u mletačkim prekomorskim kopnenim postrojbama u 18. stoljeću. Doktorica Čoralić upoznati će nas s cjelovitim pregledom šibenskih vojnika zabilježenih (prema dosadašnjim istraživanjima) u mletačkom pješaštvu i konjaništvu, s načinom njihova bilježenja u popisima časnika, dočasnika i običnih vojnika, s vremenskim rasponom i intenzitetom njihova bilježenja kroz cijelo 18. stoljeće, s njihovim vojničkim statusom (činovima), s osobnim karakteristikama vojnika (dob, stas i drugo), kao i s mjestima njihova djelovanja (stacioniranja, odnosno popisivanja). Posebnu pozornost bit će posvećena vojnim zapovjednicima koji potječu iz Šibenika.
Iz predavanja također ćemo saznati kako je upravo šibenski dio bojišnice u Dalmaciji bio posebno važan u sklopu mletačko-osmanskih ratova i razgraničenja u ranom novom vijeku, a sam grad Šibenik predstavljao je jedno od bitnijih vojnih uporišta Serenissime u ovome dijelu Jadrana.

Znanstvena savjetnica i doktorica povijesti i znanosti, Lovorka Čoralić rođena je 1968. godine u Zadru. Na Filozofskom fakultetu u Zadru obranila je 1998. godine doktorsku distertaciju pod naslovom “Hrvati u Mlecima” koju je 2001. godine objavila kao knjigu pod naslovom U gradu svetoga Marka, povijest hrvatske zajednice u Mlecima. Za tu knjigu dobila je nagradu Matice hrvatske za znanost za 2001. godinu.
Od 1992. do 1997. godine radila je kao znanstvena asistenica u Zavodu za hrvatsku povijest FF u Zagrebu. Od 1997. godine zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Povremeno je vanjski suradnik i predavač na Katoličko bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
U svom znanstvenom radu poglavito proučava političke, gospodarske, kulturne i crkvene sastavnice iz povijesti istočnojadranske obale u razdoblju od kasnog srednjeg vijeka do kraja ranog novog vijeka, sa osobitim naglaskom na problematici nazočnosti i djelovanja iseljenika sa istočne obale Jadrana u Mlecima i na širem području Veneta.
Autorica je desetak znanstvenih monografija od kojih, osim spomenute knjige, valja istaknuti i naslov „Venecija, kraljica mora s lagunarnih sprudova“, povijest Mletačke republike koja je objavljena 2004. godine