Obnovljen prolaz pod srednjovjekovnom kulom Tambača

Share

U suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom i Umjetničkom akademijom Sveučilišta u Splitu, Društvo za očuvanje šibenske baštine „Juraj Dalmatinac“, predstavilo je obnovljeni prolaz srednjovjekovne kule Tambača, najznačajnijeg očuvanog konstruktivno-statičkog sklopa u povijesnoj jezgri Šibenika.

Dobro očuvani dio nekadašnjeg obrambenog sustava grada, Tambača je kroz povijest imala različite funkcije. Podignuta nad obrambenim kamenim bedemom, uzdizala se iznad presvođene ulice koja je služila za komunikaciju između katedralnog trga i kuća nad bivšom „Peškarijom“. Prolazom ispod kule direktno se komuniciralo s gradskom terasom četiri bunara koja je služila kao srednjovjekovni sklop cisterni za tadašnju javnu opskrbu vodom. O podizanju gradske cisterne svjedoče i radovi koji su trajali za vrijeme šibenskog kneza Valaressa, kapetana i gradskog upravitelja u razdoblju od 1445. do 1447., čiji je grb nađen u luneti vrata koja izlaze na Trg četiri bunara.

Kula Tambača dio je kompleksa čuvene šibenske palače Tambača-Pelegrini, koja u interijeru čuva vrsne mozaične podove iz vremena baroka. Na svojim pročeljima ima istaknuti renesansni sloj koji se prepoznaje po prozorima i fasadnim vijencima. Osim na križnim svodovima, kula Tambača oslanja se na dva velika luka oslonjena na stup kamenih blokova, tipičnih za renesansnu gradnju.

Restauratorski radovi na Tambači trajali su od početka veljače do kraja travnja 2022., a predvodio ih je poznati šibenski konzervator dr.sc. Ivo Šprljan. Kako je istaknuo, ovoga su puta radovi bili usmjereni na dio zidova i svodova pod kulom Tambača. U obnovi je obuhvaćena i izvedba novog pločnika na prilazu izlaznim vratima na Trg četiri bunara.

Stanje ovog prostora prije radova bilo je vrlo loše. Zidovi i svodovi bili su zapušteni, znatno zatamnjeni, zaprljani i izgrebeni. U prvoj fazi konzervatorsko-restauratorskih radova provedeni su široki istražni radovi koji, između ostalog, uključuju arhitektonsko-geodetsko snimanje unutar zaštićene jezgre i stvaranje baze podataka koja pomaže održivom upravljanju nepokretnom kulturnom baštinom. Istražni radovi nisu polučili nikakve nalaze starijih oslika. Jedina mala koloristička intervencija uočena je na grbu kneza Valaressa, na kojemu su otkrivene crvene crte na okviru grba izvedenom od izmjeničnih zubaca.

Nakon istražnih radova, nadzor Konzervatorskog odjela u Šibeniku donio je smjernice da se plohe zidova i svodova prekriju tankom, glatkom restauratorskom žbukom. Dio zidova, osobito oko izlaznih vrata na plato četiri bunara, zadržao je vidljivi kameni slog. Stare fuge najprije su bile očišćene, a nakon toga izvedene su i nove restauratorske fuge. Restauratorski radovi obuhvatili su kameni knežev grb kao i kamene renesansne menzole na peti svodova. Ispod kule, u podu prolaza koji vodi prema izlaznim vratima na plato četiri bunara, nisu pronađeni nikakvi ostaci starijeg poda jer je isti bio prekriven recentnom betonskom podlogom položenom preko novih instalacija struje i kanalizacije. Stoga je izdana smjernica o izvedbi novog poda od pravokutnih kamenih ploča.

Sve restauratorske poslove obavljala je firma PETRA VIVA iz Splita, licencirani obrt za restauratorske radove zajedno sa svojim podizvoditeljima. Glavni realizator ovog projekta  bilo je Društvo za očuvanje šibenske baštine „Juraj Dalmatinac“, uz donatorsku potporu firme FRANCK d.d. iz Zagreba.

Related Posts