Jedno od Tommaseovih najpoznatijih djela su ‘Iskrice’. Taj prozimetar je njegova vježba pisanja hrvatskog jezika koju je zatim preveo i na talijanski. Pouka ‘Iskrica’ zapravo je ujedinjenje svih Slavena s glavnim glavni gradom Šibenikom.
Zanimljivo je spomenuti i to da je svu zaradu djela “Intorno a cose dalmatiche e triestine” poklonio gladnima u svom rodnom gradu. No, to nije bilo prvi put. Financirao je i popločavanje trga ispred kazališta. U spomen toga postojala je ploča na fasadi današnje Jadranske banke, koja je uklonjena 1945.
Devedesetih godina 19. stoljeća podignut monumentalni spomenik u đardinu kojeg je otkrio sam Ante Šupuk. Spomenik je, kao jedan od simbola grada nastao na tomazeovskom konceptu dalmatinske nacije, u trenutku podizanja imao pomirbenu ulogu između Talijana i Slavena u Šibeniku. Nakon 1900. godine spomenik biva iskorištavan u dnevnopolitičke svrhe te kao takav postaje nositelj potpuno suprotnih ideja od onih koje je zagovarao čovjek na čiju je sliku i priliku nastao. Nakon Nazorovog govora u veljači 1945. godine spomenik je uklonjen i u cijelosti rastaljen, a sačuvana je samo lijeva šaka koja se nalazi u muzeju u Veneciji.
Branko Baica istaknuo je da se uskoro ponovno oživljava inicijativa članova Rotary kluba iz Šibenika s ciljem obilježavanja lika i djela Nikole Tommasea. Ona je pokrenuta i od članova talijanskog Rotary kluba te su zajedno odlučili pokušati naznačiti njegovu rodnu kuću. Uz pomoć eminentnih stručnjaka napravljen je idejni projekt spomen ploče, izrađene od strane akademskog kipara Kažimira Hraste, a angažirani su i akademici Slobodan Prosperov Novak te Tonko Marojević.
