sv. Ivan Vijesti
by Zdravko

Predstavnici Društva u Ministarstvu kulture lobirali za Tvrđavu sv. Ivana

9. lipnja 2015.
Share

U ponedjeljak (8.6.2015.) u Ministarstvu kulture u Zagrebu održan je radni sastanak između ministra g. Berislava Šipuša, njegovih suradnika i delegacije Društva koju su činili Nikola Grubić (predsjednik Društva), prof. Boris Ileković, dipl. ing. arh. (glavni projektant projekta Revitalizacija tvrđave Sv. Ivan) i Gustav Červar, član Društva. Središnja tema sastanka bila je rješavanje statusa vlasništva i darovanje Tvrđave sv. Ivan gradu Šibeniku radi provođenja projekta revitalizacije.

Nikola Grubić je ukratko upoznao ministra s radom Društva, trenutnim i budućim projektima, a naglasak je stavljen na do sada obavljene radnje vezane za izradu projekta obnove sv. Ivana dijelom financiranih sredstvima Ministarstva kulture. Grubić je zatražio jači angažman ministra u rješavanju statusa vlasništva nad Tvrđavom sv. Ivan kako bi mogli aplicirati za sredstva Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.”.

Prof. Boris Ileković je prezentirao idejno rješenje i glavni projekt tvrđave kao mjesta okupljanja i edukacije radno nazvan Kids lab2. Obrazloženo je da se ne radi o komercijalnom projektu već o projektu, koji je od općeg javnog ili socijalnog interesa, te da nema prepreke da se tvrđava, za navedenu svrhu daruje Gradu Šibeniku kako i predviđa Zakon o upravljanju i raspolaganju nekretninama u vlasništvu RH (NN, br. 94/13) i Uredba o darovanju nekretnina u vlasništvu RH (NN, br. 127/13).

Ministar je pružio bezrezervnu potporu navedenom projektu i najavio sudjelovanje u rješavanju prijenosa vlasništva s Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom na Grad Šibenik. Obećao je dodatni angažman u narednim danima i tjednima, a tu svrhu je dogovoren i niz sastanaka kako bi se ovaj problem riješio do rokova predviđenih za raspis natječaja.

S obzirom na planirani sadržaj dogovoreno je da će se tražiti podrška i uključivanje u projekt i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, te će se predstavnici Društva sastati s ministrom g. Mornarom.

Na sastanku su ministru prezentirani za ovu priliku izrađeni 3D renderi tvrđave kako bi stekao što bolji uvid u veličinu i važnost projekta za Šibenik.

Na kraju iscrpnog i sadržajnog susreta Gustav Červar je ministru predstavio novi projekt Društva pod radnim nazivom INFORMACIJSKI SUSTAV KULTURNO-POVIJESNE CJELINE ŠIBENIK, koji je ocijenjen zanimljivim i potrebnim te su dogovorene smjernice za dalji razvoj projekta.

Related Posts

Predavanje: Tommaseo i Šibenik

29. siječnja 2016.
Cijeli ovogodišnji ciklus od 9 predavanja u organizaciji Društva za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac posvećeno je 950-oj obljetnici prvog spomena Šibenika. Prvo u nizu, dr.sc. Boška Knežića sa Sveučilišta u Zadru, održano je u četvrtak 28. siječnja 2016., na temu “’Da queste misere delizie il pensier mio vola agl’ignudi poggi di Sebenico …’ – Tommaseo i Šibenik”. Niccolò Tommaseo rođen je u Šibeniku 1802., u kući u blizini samostana sv.Frane. Potjecao je iz ugledne trgovačke obitelji, oca Jeronima i majke Katarine, rođene Kevešić, koji su sahranjeni na groblju sv. Ane. Tommaseo se smatra jednim od najumnijih i najobrazovanijih Europljana XIX stoljeća. Bio je talijanski i hrvatski jezikoslovac, novinar i esejist, urednik Rječnika talijanskog jezika i rječnika sinonima, te autor oko 230 djela na talijanskom i hrvatskom jeziku. No, Šibenik je bio izvorište iz kojeg je crpio snagu za sva svoja djela. Umro je u Firenci 1874., a nakon smrti njegova kći Katerina odlučila je sva njegova djela objaviti i pokloniti Firentinskoj biblioteci. Danas se tamo nalazi poseban odjel gdje se čuvaju sva objavljena i neobjavljena djela te više od 50 000 pisama.

Jedno od Tommaseovih najpoznatijih djela su ‘Iskrice’. Taj prozimetar je njegova vježba pisanja hrvatskog jezika koju je zatim preveo i na talijanski. Pouka ‘Iskrica’ zapravo je ujedinjenje svih Slavena s glavnim glavni gradom Šibenikom.
Zanimljivo je spomenuti i to da je svu zaradu djela “Intorno a cose dalmatiche e triestine” poklonio gladnima u svom rodnom gradu. No, to nije bilo prvi put. Financirao je i popločavanje trga ispred kazališta. U spomen toga postojala je ploča na fasadi današnje Jadranske banke, koja je uklonjena 1945.

Devedesetih godina 19. stoljeća podignut monumentalni spomenik u đardinu kojeg je otkrio sam Ante Šupuk. Spomenik je, kao jedan od simbola grada nastao na tomazeovskom konceptu dalmatinske nacije, u trenutku podizanja imao pomirbenu ulogu između Talijana i Slavena u Šibeniku. Nakon 1900. godine spomenik biva iskorištavan u dnevnopolitičke svrhe te kao takav postaje nositelj potpuno suprotnih ideja od onih koje je zagovarao čovjek na čiju je sliku i priliku nastao. Nakon Nazorovog govora u veljači 1945. godine spomenik je uklonjen i u cijelosti rastaljen, a sačuvana je samo lijeva šaka koja se nalazi u muzeju u Veneciji.

Branko Baica istaknuo je da se uskoro ponovno oživljava inicijativa članova Rotary kluba iz Šibenika s ciljem obilježavanja lika i djela Nikole Tommasea. Ona je pokrenuta i od članova talijanskog Rotary kluba te su zajedno odlučili pokušati naznačiti njegovu rodnu kuću. Uz pomoć eminentnih stručnjaka napravljen je idejni projekt spomen ploče, izrađene od strane akademskog kipara Kažimira Hraste, a angažirani su i akademici Slobodan Prosperov Novak te Tonko Marojević.

Premijera dokumentarno-igranog filma o 950 godina šibenske povijesti

20. prosinca 2016.

Proslavi 950. obljetnice prvog spomena grada Šibenika pridružila se i Hrvatska radiotelevizija izradom dokumentarno-igranog filma o devet i pol stoljeća šibenske povijesti.
Film je nastao u koprodukciji HRT-a i Društva za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac. Sniman je u 12 rujanskih dana pod redateljskom palicom Zorana Budaka, koji je 950 godina Krešimirova grada sažeo u nešto manje od sat vremena.

Film je jučer premijerno prikazan pred prepunim šibenskim kazalištem, a 26. prosinca film “950 godina grada Šibenika” premijerno će biti prikazan na HRT-u.